Učitavam...

Da li je odluka o zabrani kretanja za migrante protivustavna?

MUP USK-a i Operativna grupa za pitanje migracija zabranili su ulazak migranata na područje ovog kantona, njihovo kretanje i prevoz u vozilima. Kako bi na neki način opravdali ovu odluku koja je donesena protivno zakonima BiH, uvedeno je i Ministarstvo zdravstva ovog kantona, uz navođenje da je riječ i o zdravstvenom problemu.

Jasno je da su u USK izgubili strpljenje čekajući državu BiH i entitete da počnu raditi svoj posao. Koji bi podrazumijevao zaštitu domicilnog stanovništva od pojedinaca sa lošim namjerama, ali i ljudi u pokretu, kako bi im se omogućio human tretman u njihovom prolasku kroz BiH.

Ali i takav nemar države teško da može opravdati fašističke mjere poput zabrane prevoza migranata javnim sredstvima, piše Žurnal.

Sličan eksperiment izveo je prije dvije godine policijski komesar HNK Ilija Lasić. Lasić je tada naredio zaustavljanje autobusa koji su prevozili migrante iz Sarajeva ka centru Salakovac kod Mostara. Autobusi su zaustavljeni na Ivan Sedlu, a isti dan iz državnih institucija stigla je ocjena da je riječ o državnom udaru u režiji nelegalnog policijskog komesara.

Dragan Mektić, tadašnji ministar sigurnosti, zatražio je da Lasić i njegovi “pomagači” do kraja dana budu privedeni i ispitani zbog antiustavnog djelovanja. Istu večer SIPA je saslušala Lasića, o čijem smo imenovanju tada pisali.

Ministarsku poziciju nakon Mektića naslijedio je Fahrudin Radončić, koji se ovim problemom, očito je, nije želio dugo baviti. Hoće li sadašnji ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, po uzoru na svog prethodnika Dragana Mektića utvrditi da je u USK na djelu protivustavno djelovanje, ili to u ovom trenutku nije baš politički korektno?

Da je ovakva odluka protivzakonita, prije dvije godine tvrdio je i sam MUP USK-a. Kada je 2018. godine od Uprave policije USK-a zatraženo da donese odluku o zabrani kretanja migranata, taj zahtjev je odbijen jer je bio u suprotnosti sa zakonom.

Ovi zakoni jasno preciziraju da se pitanje ljudi u pokretu rješava isključivo na državnom nivou. Kretanje, uslovi i način ograničenja kretanja stranaca tretiraju se u Zakonu o strancima i Zakonu o azilu.

– Zakon o strancima u članu 1. stav 1., između ostalog regulira odnose u poslovima prihvata stranaca i stavljanja istih pod nadzor, a u članu 3. istog Zakona jasno definira državnu nadležnost i organe koji su nosioci gotovo svih poslova kada su u pitanju stranci, kao i da predmetni zakon niti u jednom slučaju u poslovima sa strancima ne prenosi nadležnost sa državnog nivoa na lokalne nivoe vlasti, dok Uprava policije ima obavezu pružanja pomoći i asistencije na zahtjev Službe – naveli su tada u MUP-u.

Također, insistirali su, nije moguće ograničiti pravo kretanja:

– Zakon o strancima i Zakon o azilu izričito naglašavaju slobodu kretanja svim strancima koji su u procesu priznavanja izbjegličkog statusa ili dodjeljivanja azila (član 8. Zakona o strancima i član 10. Zakona o azilu), te zbog navedenih zakonskih odredbi nije moguće provoditi politiku nasilnog ograničavanja kretanja niti zabranu ulaska takvih lica na teritoriju USK-a.

Iz MUP-a su tada jasno naveli da se pravo na slobodu kretanja može djelimično ili potpuno ograničiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom o strancima (član 118 – Određivanje nadzora) i Zakonom o azilu (član 66 – Razlozi i način ograničenja kretanja), koji se provode ograničenjem kretanja na određenom području uz obavezu javljanja Službi ili policiji (blaža mjera nadzora) ili smještanjem u imigracioni centar, a što je u isključivoj nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH, odnosno Službe za poslove sa strancima. U oba slučaja Služba za poslove sa strancima je u obavezi donijeti odgovarajuće rješenje za svakog stranca pojedinačno (član 119, stav 2 i 3 Zakona o strancima):

– Shodno navedenim zakonskim odredbama Uprava policije MUP USK-a je već u ranijem periodu uputila zahtjev Ministarstvu sigurnosti – Službi za poslove sa strancima da odmah stave pod nadzor i ograniče kretanje takvim licima te im zabrani dalje kretanje prema Unsko-sanskom kantonu, odnosno da im ograniči kretanje u Sarajevu ili ih usmjeri prema drugim dijelovima Bosne i Hercegovine kako bi teret ove migrantske krize bio ravnomjerno raspoređen na čitavom području države i prestao da bude isključivi problem Unsko-sanskog kantona – navedeno je tada iz MUP-a USK-a.

Odluku o zabrani ulaska migranata u USK MUP i Operativna grupa ipak donose dvije godine kasnije, zanemarujući svoj stav od prije dvije godine.

Odluku o zabrani ulaska migranata u USK MUP i Operativna grupa ipak donose dvije godine kasnije, zanemarujući svoj stav od prije dvije godine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *