Učitavam...

Monopol m:tel-a u RS uzima danak: Opao kvalitet usluga, nema tržišta, stale investicije

Kupovinom gotovo svih manjih operatera u Republici Srpskoj i uspostavljanjem monopola nad tržištem telekomunikacija u ovom entitetu, koji je sam po sebi nezakonit, kompanija Mtel zauzela je udobnu poziciju u kojoj njeni korisnici više nemaju apsolutno nikakvu alternativu i počela to maksimalno koristiti, piše portal eTrafika.net.

Ovo pričaju naši sagovornici ističući da su usluge pomenute firme unazad godinu dana značajno poskupile, a da se prilično zateglo po pitanju investicija, ali i izvršavanja ugovornih obaveza prema korisnicima, koji su ostavljeni da čekaju bolje dane kako bi dobili, na primjer, optički internet. Kako nam je rekao jedan od dobro upućenih IT stručnjaka iz Banjaluke, pokoravanjem i posljednjeg ozbiljnog konkurenta i njegovim minimiziranjem na tržištu, Mtel je postao isključivi provajder fiksne telefonije, kablovske televizije i interneta koji pokriva i do 95 odsto tržišta. On kaže da to znači da, ako vam je dosta njihove usluge iz bilo kojeg razloga i želite da ih napustite, možete samo da pređete… pa u Mtel, odnosno kod nekog od njegovih operatera, bilo da se radi o Telradu iz Bijeljine, Blic netu iz Banjaluke ili Elta-Kabelu iz Doboja.

„Operater po zakonu mora korisniku dati najbrži internet koji je moguć u okviru paketa koji ovaj plaća. Međutim, mi imamo situacije da su čitave ulice pokrivene optičkim kablovima, a da se korisnicima, koji su podnijeli zahtjev za prelazak, mjesecima ne pušta brži internet, iako su uredno podnijeli zahtjev i plaćaju skuplji i brži internet. Oni valjda tako ostvaruju uštede. Dešava se čak i da jave da nema tehničkih mogućnosti za puštanje optičkog interenta, što se meni desilo, a ja, kako se time bavim, vrlo dobro znam da ima. Prebacili su me tek nakon što sam neprestano zvao, pisao i pritiskao da to učine. Tek kada su vidjeli da ne mogu drugačije, ispunili su svoj dio ugovora, a ja da sam mogao, prešao bih kod nekog drugog, ali nemam kod koga. Dakle, oni krše zakone i ugovorne obaveze, ali korisnik ne može zbog toga da raskine ugovor. Ako je potpisao, on mora da plaća ma koliko bio nezadovoljan uslugom i nema gdje drugo da ode, što je osnovno obilježje monopola“, rekao je on za naš portal.

Naš sagovornik objašnjava da mu je jasno zašto to Mtel radi i da se moglo pretpostaviti šta će se dešavati već u trenucima kada se dogodila kupovina operatera. Zašto bi se sada uopšte više i borili da unaprijede uslugu i imaju zadovoljne korisnike kada nemaju više nikakve konkurencije i kada korisnik nema mogućnost da promijeni pružaoca kućnog internet pristupa ukoliko je nezadovoljan uslugom.

Korisnici, logično, mogu da mijenjaju operatera mobilne telefonije i to i rade, jer Eronet i BH Telekom sada već imaju upadljivo povoljnije uslove i pakete, jeftinije i do 50 odsto od Mtela, dok korisnici interneta, fiksne telefonije i kablovske televizije, mogu da koriste usluge samo onog operatera, gotovo uvijek u Mtelovom vlasništvu, koji pokriva lokacijski gradove ili ulice u kojim žive.

„Korisnici negoduju jer nemaju alternativu, pogotovo u oblasti interneta, kablovske i fiksne telefonije. Monopol se već odrazio na kvalitet usluga, koje su redom poskupjele unazad godinu dana, ali i u nedostataku konkurencije zbog kojeg je gotovo obustavljeno investiranje u, na primjer, ubrzavanje uvođenja optike, jer više nema žurbe. Isti je slučaj sa fiksnom telefonijom, sa prebacivanjem sa ADSL-a na VDSL zbog navodnog nedostatka tehničkih mogućnosti, čak i tamo gdje ih ima, pa duplo sporiji internet naplaćuju po cijeni onog brzog, što je suludo“, kaže on.

Jedan od prvih koji su upozoravali na sve loše što će nastati kada jedan operater pokrije kompletno tržište bio je i Banjalučanin Predrag Maličević, koji je još prije godinu dana pisao o “smrti interneta u RS” i štetnim posljedicama nedostatka konkurencije. U razgovoru za eTrafiku, on je rekao da je najveći problem sa lošim uslugama Mtela to što je to i dalje državna firma, troma i spora, kojoj u prilog ide nepostojanje pravog tržišta i utakmice koji bi je natjerali da svoj posao radi kako treba.

„Firme rade dobro posao kada su primorane, a kod nas to nisu, pa ne rade. Što bi? Država ne reguliše neke stvari, iako je mogla. Mtel je kupio sve što je mogao zato što je to država dopustila, jer se koncentracija nije gledala na nivou entiteta, već na nivou BiH. Po potrebi se kunu u entitete, ali kada im odgovara da naprave ovakvu situaciju, onda gledaju na nivo države. Sada više nema tržišnih razloga da se snižavaju cijene usluga ili brinu o kvalitetu usluge, jer korisnik nema gdje da pređe. U Srbiji je došlo do okršaja između Telekoma i SBB-a, što je dovelo do konkurentnosti i takmičenja između njih, što je uticalo na kvalitet usluge. Kod nas toga nema. Država nije trebalo da to dozvoli, ali jeste i tu ne možemo ništa. Samo da se nadamo da će doći neki drugi igrači, koji će imati podršku vlasti i koji će napraviti neku konkurenciju, a potom uticati na popravljanje usluge“, kaže on.

Maličević govori da Mtel ima i taj problem što je i dalje državna firma, iako u vlasništvu druge države, ali koja nema stoodstotnu idetifikaciju sa vlašću, poput, na primjer, Prointera. Odatle se donekle crpe razlozi za tromost i kašnjenje u uslugama, kaže on.

„Kod Mtela postoji saradnja i kohabitacija sa vlašću, ali vodeći ljudi iz te firme nisu naši sugrađani, oni su došli iz Srbije ovamo. Međutim, iako je ta firma privatizovana, nije došlo do pravog restruktuiranja i tu leži problem. Imaju veliki višak zaposlenih, a sistem je beskrajno spor i odavno zastario. To se vidi već na šalterima na kojima se radnici muče i otpuhuju, jer ne mogu da ubrzaju proces. Rad na tim sistemima, sklepanim i zastarjelim gotovo je nemoguć. To je neko tako napravio da izvuče novac motivisan ne da pomogne, nego samo da sklepa, da radi. Dakle, imamo privatnu firmu, ali takvu da joj se performansi ne mjere, pa onda ni ne znate koliko ste loši, jer nemate na koga da se ugledate. Ljudi, građani, korisnici, ne vole Mtel zato što ga prati epitet državne firme koja služi za zapošljavanje kadrova, ’uhljeba’. Istovremeno, ta firma se ponaša kao mrtav konj, ne reaguje ni na šta. Međutim, nisu oni krivi, imaju pravo da naprave monopol ako im je država dopustila. Da je „Telemach“ kupio Blicnet ili Eltu, situacija bi možda bila još gora, jer oni tek ne bi mogli odgovoriti na zahtjeve“, kaže Maličević.

On govori da je njegov opšti utisak da tihi i stidljivi ulazak Tiron Tela na područje Banjaluke znači ulazak nekakve konkurencije, ali da je potrebno još mnogo vremena da postanemo svjedoci prave tržišne utakmice.

„Jedini način da se uspostavi nešto normalnije stanje i monopol smanji leži sada u šansi sa Trion Telom. Ne pratim baš uvijek cijene i brzine, ali znam da sad Telemach ima bolju brzinu i niže cijene nego Mtel. U FBiH se oni moraju nositi sa BH Telekomom i Eronetom, ali tamo gdje su oni dominantni, gdje nema diktata konkurencije, isto možete čuti od ljudi da su užasni. Generalno mislim da je ulazak Telemacha kod nas dobar, jer će to donijeti mjerenje efikasnosti i povoljnije uslove za korisnike“, kaže Maličević za naš portal.

U kompaniji Mtel kažu da sve svoje korisnike blagovremeno obavještavaju o promjenama cijena usluga u skladu sa svim zakonskim i regulatornim pravilima, te da korisnici imaju priliku preći na neki drugi paket ili otkazati uslugu bez naknade, bez obzira na ugovornu obavezu, ukoliko im nova cijena ne odgovara.

„Primjenu svih ovih propisa prati Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Detaljan cjenovnik svih usluga Mtel-a možete pronaći na zvaničnom sajtu kompanije na adresi www.mtel.ba. Kompanija Mtel konstantno poboljšava kvalitet usluge, uvodi nove funkcionalnosti i dodatne pogodnosti u postojeće pakete, te ulaže u infrastrukturu kako bi optimizovala kvalitet usluga. Kompanija Mtel je pomenute akvizicije realizovala nakon svih neophodnih višemjesečnih pravno-formalnih procedura koje je odobrilo Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, sa zaključkom da kompanija Mtel navedenim akvizicijama ne ugrožava princip konkurentnosti na relevantnom tržištu. Kada je riječ o uvođenju usluga kompanije Mtel, odnosno uvođenju konkretno usluge interneta, ono se realizuje u skladu sa poslovnom investicionom dinamikom kompanije koja je u proteklih 12 godina u Bosni i Hercegovini rezultirala ulaganjem od 1,2 milijardi KM“, rekla nam je Milica Kondić, portparol ove kompanije.

„Primjenu svih ovih propisa prati Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Detaljan cjenovnik svih usluga Mtel-a možete pronaći na zvaničnom sajtu kompanije na adresi www.mtel.ba. Kompanija Mtel konstantno poboljšava kvalitet usluge, uvodi nove funkcionalnosti i dodatne pogodnosti u postojeće pakete, te ulaže u infrastrukturu kako bi optimizovala kvalitet usluga. Kompanija Mtel je pomenute akvizicije realizovala nakon svih neophodnih višemjesečnih pravno-formalnih procedura koje je odobrilo Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine, sa zaključkom da kompanija Mtel navedenim akvizicijama ne ugrožava princip konkurentnosti na relevantnom tržištu. Kada je riječ o uvođenju usluga kompanije Mtel, odnosno uvođenju konkretno usluge interneta, ono se realizuje u skladu sa poslovnom investicionom dinamikom kompanije koja je u proteklih 12 godina u Bosni i Hercegovini rezultirala ulaganjem od 1,2 milijardi KM“, rekla nam je Milica Kondić, portparol ove kompanije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *