Učitavam...

Premijeri na Bledu: Evropi treba više solidarnosti

Srednjoeuropski čelnici u ponedjeljak su na Bledskom strateškom forumu poručili kako je Europi u vrijeme koronavirusa potrebno više solidarnosti, no i napuštanje dvostrukih standarda za države članice.

Bledski strateški forum, najvažniji vanjskopolitički događaj u Sloveniji, u ponedjeljak je na panelu na temu “Europa nakon brexita i covida-19” ugostio premijere Slovenije, Hrvatske, Italije, Poljske, Češke i Bugarske, predsjednika Srbije i direktoricu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Hrvatski premijer Andrej Plenković se na početku rasprave osvrnuo na hrvatsko predsjedanje Europskom unijom u prvoj polovici 2020., naglasivši kako je postignut maksimum u uvjetima pandemije, krize koja je „počela kao zdravstvena, ali prerasla u krizu svih aspekata društva”.

Talijanski premijer Giuseppe Conte, koji se skupu obratio videovezom iz Rima, istaknuo je kako je pandemija pokazala vrijednost solidarnosti te kako je Europska unija dokazala da može reagirati „kao zajednica interesa inspiriranih zajedničkim vrijednostima”.

Poručio je kako je ova kriza „velika šansa za snažniju i kohezivniju uniju”.

Dozu optimizma pokazala je i direktorica MMF-a Kristalina Georgieva koja se videovezom javila iz Sofije.

“Imamo razloga ostati optimistični. Ova kriza kao nijedna dosad je stvorila i odgovor na nju kao nijedan do sad. Sve što je učinjeno je fenomenalno. Kolektivno smo stvorili tlo ispod nogu svjetske ekonomije kroz stvaranje likvidnosti”, kazala je Bugarka.

Istaknula je kako drugi krug financijske pomoći svjetskoj ekonomiji mora biti vezan s investiranjem u digitalno, u obrazovanje, kapacitet nošenja s klimatskim promjenama „koje će nas pogoditi snažnije od koronavirusa”, te u pravednost društva, prenosi Hina.

Naglasila je kako je bilo prirodno što se svaka država u početku pandemije zatvorila u sebe, no da je EU svojim paketom financijske pomoći Next Generation dokazao da je to prošlo, a da su promatrači izvan Europe „bili sretni zbog tog dogovora jer je pokazao solidarnost”.

Zaključila je kako je potrebno „priznati” nedostatke koje globalizacija nosi poput nejednakog razvoja ili neodrživih dobavnih lanaca.

Plenković je rekao kako je u narednim mjesecima potrebno postići ravnotežu između nacionalnih mjera, koje su ponovno pokazale važnost uloge države, s europskim i svjetskim odgovorom, pa dodao da u europskoj politici postoji konsenzus da se protiv koronavirusa treba boriti zajedno.

Demokratski standardi

Rasprava o Europi budućnosti je pod moderiranjem britanskog novinara Nika Gowinga otišla u smjeru pitanja demokratskog deficita u zemljama Višegradske skupine.

Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je te optužbe i kazao kako je demokracija u njegovoj državi na istoj razini kao ona u Njemačkoj i Italiji, no kako se temelji na kršćanskom, a ne na liberalnom modelu. Poručio je kako Europa danas više nije važan geopolitički faktor te da je na krivoj strani „tehnološkog napretka”, kao razlog navevši činjenicu da Europa nema zajedničku vojsku koja je pokretač tehnoloških inovacija.

Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je te optužbe i kazao kako je demokracija u njegovoj državi na istoj razini kao ona u Njemačkoj i Italiji, no kako se temelji na kršćanskom, a ne na liberalnom modelu. Poručio je kako Europa danas više nije važan geopolitički faktor te da je na krivoj strani „tehnološkog napretka”, kao razlog navevši činjenicu da Europa nema zajedničku vojsku koja je pokretač tehnoloških inovacija.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *