Učitavam...

Reakcije na izvještaj sutkinje Korner: Očekivane kritike zbog neriješenih problema Tužilaštva BiH

Pravni eksperti i predstavnici udruženja žrtava iz proteklog rata u Bosni i Hercegovini nisu iznenađeni novim kritikama britanske sutkinje Joanne Korner, nekadašnje više tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY), koje je iznijela u izvještaju o napretku “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH”.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke koje se odnose na ovu instituciju i koje je u ranijem izvještaju iz 2016. godine dala sutkinja Korner za unapređenje rada na predmetima ratnih zločina, dok je 15 preporuka ostalo neprovedeno, a 13 ih je tek djelimično provedeno, navodi se u novom izvještaju objavljenom danas u Sarajevu.

Takav rezultat plod je duboko politiziranog pravosudnog sistema u BiH, mišljenja su sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kao neke od preporuka koje nisu ispoštovane, Korner je istakla da se i dalje ne održavaju mjesečni sastanci rukovodilaca odsjeka sa tužiocima, da nije u potpunosti ispoštovana preporuka za vraćanje regionalnih timova za rad na predmetima ratnih zločina, kao i nedovoljno nastojanja da se riješe izazovi provođenja paralelnih istraga, da plan istraga pripremaju istražitelji iako je zakonom predviđeno da to rade tužitelji, da raniji problem nedostatka mentorstva za mlađe tužioce i dalje nije riješen, te da i dalje postoji nedostatak transparentnosti u radu na takozvanim “A” predmetima.

Neusklađenost regionalnih timova, onako kako je to propisala Kornerova u svom prvom izvještaju iz 2016., najveći je problem u sporom radu na “A” predmetima, mišljenja je Minka Kreho, predsjednica Krivičnog odjeljenja Suda BiH.

“Regionalni timovi ne rade kako bi trebalo u saradnji sa istražiteljima i jako je puno predmeta kategorije ‘A’. Ti timovi nisu dobro podijeljeni, a kada bi se to ‘uvezalo’, mnogo brže bi se rješavali ‘veliki predmeti’. Ja se nadam da će ponovljeni izvještaj sutkinje Korner uticati na poboljšanje u radu Tužilaštva BiH”, kazala je Kreho za BIRN BiH.

Advokatica Nina Kisić smatra da bi najodgovornije i najefikasnije bilo da Tužilaštvo BiH hitno provede sve preporuke propisane od Kornerove, a koje se tiču efikasnosti rada po principu Haškog tužilaštva.

“Specifično je da tamo šefovi odjela komuniciraju najmanje jednom sedmično i upoznaju jedni druge o toku predmeta, a što nije slučaj Tužilaštva BiH, na što Kornerova i upozorava. Nepostojanje nove Državne strategije je uzrok svih problema neefikasnog pravosuđa na koje upozorava Kornerova i na njoj treba hitno raditi”, smatra Kisić.

Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.

S obzirom da je koncem 2015. istekao rok od sedam godina a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, pripremljena je revidirana Strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta, ali ona nikada nije usvojena u Vijeću ministara.

Kao neke od preporuka koje nisu ispoštovane, Korner je istakla da nije riješeno pitanje nedostatka transparentnosti u radu na takozvanim “A” predmetima.

“Mi već godinama Tužilaštvo Bosne i Hercegovine upozoravamo na takve predmete, kako bi se ubrzalo procesuiranje osoba po komandnoj odgovornosti. Dostavljali smo im imena sa spiskovima ljudi koji se slobodno kreću, i nikad ništa nije urađeno. Sve dok zločinci ne budu imali imena upisana u presude, kao što naša djeca imaju imena upisana na nišane, nema pomirenja i pravde na ovim prostorima”, kazala je Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”.

Rad na novoj Državnoj strategiji prepun je uplitanja politike, smatra advokat Ifet Feraget, a nepostojanje odgovornosti u radu rukovodilaca Tužilaštva BiH je ključ svih problema, dodao je on.

“Kada budemo imali sistem u kojem će neko odgovarati za svoj (ne)rad u Tužilaštvu, imat ćemo i efikasno pravosuđe i ispunjenje preporuka Kornerove. Mi imamo situaciju da molimo Državno tužilaštvo da radi na predmetima ratnih zločina, posebno onim sa ‘A’ liste. Politika nas je i dovela do toga, jer oni koji rade na Državnoj strategiji nemaju ni znanja ni iskustva da je sprovedu kako bi trebalo”, rekao je Feraget.

“Kada budemo imali sistem u kojem će neko odgovarati za svoj (ne)rad u Tužilaštvu, imat ćemo i efikasno pravosuđe i ispunjenje preporuka Kornerove. Mi imamo situaciju da molimo Državno tužilaštvo da radi na predmetima ratnih zločina, posebno onim sa ‘A’ liste. Politika nas je i dovela do toga, jer oni koji rade na Državnoj strategiji nemaju ni znanja ni iskustva da je sprovedu kako bi trebalo”, rekao je Feraget.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *