Učitavam...

Sve slabosti Tužilaštva BiH Gordane Tadić: Zašto nema napretka u odnosu na Salihovićevu “eru”

Hirurški precizno, bez zadrške i, takoreći, bez celofana ugledna britanska sutkinja Joanne Korner je u novom izvještaju koji se rasprostire na 79 stranice detektirala sve slabosti Tužilaštva BiH za čijim kormilom se nalazi glavna tužiteljica Gordana Tadić.

Jednako tako posvećeno i “bez pardona”, ova iskusna sutkinja Kraljevskog suda Engleske i Walesa, koja je svojevremeno radila i u Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) na jednak broj strana 2016. godine secirala je, po zahtjevu glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza i tadašnjeg čelnika OSCE-a u BiH Jonathana Moorea, sve slabosti državnog tužilaštva, “pod palicom” Gorana Salihovića.

Danas, četiri godine kasnije, dobivamo otrježnjenje u vidu alarmantnih nalaza o radu Tužilaštva BiH, posebno u segmentu procesuiranja ratnih zločina. Od 2016. do 2020. ne da se nije napredovalo – u pojedinim segmentima se i nazadavalo!

Ovo su samo nekih od zabrinjavajućih podataka:

-72 posto svih neriješenih KTRZ predmeta (u kojima je poznat počinilac) nalazi se u Tužilaštvu BiH,

– u decembru 2019. u Tužilaštvu BiH bilo 449 takvih neriješenih predmeta, sa ukupno 4223 osumnjičenih,

– konačno, kada su u pitanju statistički podaci, došlo je do povećanja u postotku oslobođenih osoba.

Od pozitivnog Korner izdvaja tek to što je danas možda atmosfera u ovoj pravosudnoj instituciji bolja, u odnosu na, da citiramo ovu sutkinju, perioda autokratskog ponašanja Salihovića u prethodnom periodu.

“Neki od kontinuiranih problema u procesuiranju predmeta ratnih zločina pred Tužilaštvom BiH, direktna su posljedica njegovog autokratskog, idiosinkratskog i proizvoljnog stila upravljanja”, riječi su sutkinje Korner. No, tu se otprilike i završava ono pozitivno što se za Tužilaštvo Gordane Tadić može izdvojiti.

Danas, kao dva moguća objašnjenja za donošenje sve učestalijih oslobađajućih presuda, sutkinja Korner izdvaja nedovoljnu pripremu tužilaca i nezadovoljavajuće zastupanje optužnice pred sudom. Razlozi za oslobađajuće presude leže i u nekompetentnim tužilačkim istragama.

 

Tokom 2019. godine, pravosuđe u BiH je okončalo samo 49 postupaka protiv 88 osoba optuženih za ratne zločine, zabilježeno je značajno smanjenje broja donesenih prvostepenih presuda.

Tokom 2019. godine, pravosuđe u BiH je okončalo samo 49 postupaka protiv 88 osoba optuženih za ratne zločine, zabilježeno je značajno smanjenje broja donesenih prvostepenih presuda.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *