Učitavam...

Vlast još nije potrošila 645 miliona KM kredita, a ponovo se zadužuje: Šef MMF-a u BiH zna i zašto

Tek što je prošla farsa oko preuzimanja 330 miliona eura ili 645 miliona KM kreditnih sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za subijanje posljedica koronavirusa, a koja su sedmicama zbog „političkih nesuglasica“ ležala na računu Centralne banke BiH, tri premijera, Zoran Tegeltija, Fadil Novalić i Radovan Višković nedavno su (ne)očekivano dogovorili da će od ove međunarodne finansijske institucije zatražiti još jedan aranžman.

Piše: Amil DUČIĆ

No, pravo se pitanje postavlja imaju li kredibiliteta za tako nešto, iako je posve izvjesno da vlasti bez još jedne fodatne finansijske injekcije, zbog pada prihoda, velikih rupa u budžetu i prekomjernog trošenja koje iziskuje glomazni administrativni aparat teško mogu preživjeti narednu godinu.

Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell potvrdio je za Fokus.ba da su vlasti BiH i zvanično zatražile novi program „kako bi se bavile rješavanjem krize izazvane koronavirusom te podržale socio-ekonomsku agendu“.

„U ovom momentu je preuranjeno govoriti više o novom aranžmanu jer pregovori još nisu počeli“, rekao nam je Jewell.

Upitali smo ga da li je ova potreba za još jednim aranžmanom čudna uzme li se u obzir da je prije nekoliko mjeseci već zaključen sporazum s MMF-om, a novac je već, iako s poteškoćama svojstvenim samo ovoj državi, raspodijeljen.

„Mi predviđamo da će Bosni i Hercegovini za rješavanje krize izazvane koronavirusom kao i za podršku za socio-ekonomsku agendu trebati više sredstava u odnosu na ona koja su doznačena u aprilu mjesecu u okviru RFI-ja odnosno instrumenta za brzo finansiranje“, mišljenja je rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.

Treba podsjetiti da je posljednji prošireni aranžman koji je BiH zaključila sa MMF-om, a učinila je to 2016. godine, prošao neslavno. Naime, BiH je tada ispregovarala aranžman vrijedan 1,07 milijardi KM. No, uspjela je povući tek dvije tranše od 153 miliona i 145 miliona KM. Taj aranžman je u konačnici, 2018. godine prekinut bez posebnog objašnjenja.

Kada je izbila pandemija koronavirusa, BiH je MMF vanrednim programom odobrio 645 miliona KM. Zbog političkih trzavica u Vijeću ministara BiH, tačnije, nastojanje ministra finansija BiH Vjekoslava Bevande da u mehanizam raspodjele ubaci kantone, koji bi, pored entiteta imali „pravo glasa“, novac je dugo ležao na računu Centralne banke BiH, prije nego što je, u konačnici nakon otklanjanja nedoumica mogao biti povučen i podijeljen entitetima, nakon čega ga je kasnije federalna vlast prebacila kantonima.

Šta, ako se slična situacija desi i kod narednog aranžmana, šta će MMF poduzeti, upitali smo rezidentnog predstavnika MMF-a.

„Nedavna situacija u pogledu sredstava iz Instrumenta za brzo finansiranje je žalosna i ružno oslikava vlasti. Nadamo se da ćemo izbjeći ovakvu situaciju u budućnosti“, rekao nam je Jewell.

Ipak, upitali smo ga i koji su osnovni mehanizmi MMF-a kada govorimo o nadzoru nad utroškom sredstava, npr. ovog posljednjeg zaključenog aranžmana.

„Suviše je rano govoriti koje su to mjere koje bi mogli uključiti u program u pogledu nadzora trošenja naših sredstava. Jednostavno ću reći da je od početka pandemije MMF oblikovao svoje programe tako da su isti više fokusirani na kvalitet te mjere upravljanja troškovima“, pojasnio je on.

Za kraj smo ga upitali gdje trenutno vidi slabosti u finansijskom sistemu BiH, je li to javna potrošnja, ili su drugi segmenti koji su u fokusu monitoringa MMF-a.

Za kraj smo ga upitali gdje trenutno vidi slabosti u finansijskom sistemu BiH, je li to javna potrošnja, ili su drugi segmenti koji su u fokusu monitoringa MMF-a.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *